Početna stranicaKatalog knjigaKontaktiE-mail
 

KUHARICA ZA ČITANJE, ČITANKA UZ KUHANJE

Pred čitateljem je neobična kuharica - kuharica biblioteke "Na tragu klasika" ispisana njom samom, njenim knjigama i autorima. Hrana i piće iz djela objavljenih u biblioteci sada se pojavljuju kao kulinarski priručnik s receptima za jela koja se poslužuju za doručak, užinu, ručak i večeru. Blagujući s autorima, uživajmo u delicijama s prebogatoga književnog pladnja i još jednom otkrijmo važnost umjetnosti.

 

detaljnije

PJESNIČKA ZBIRKA OVJENČANA
NAGRADOM "DOBRIŠA CESARIĆ"

Riječ je o zbirci pjesama Andrijane Kos Lajtman pomalo enigmatskog naslova Lunule. S ovdje ukoričenim pjesmama autorica je osvojila cijenjenu Nagradu Dobriša Cesarić za najbolju neobjavljenu pjesničku zbirku za 2011. godinu. 

Knjigu smo objavili u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Ogrankom slavonsko-baranjsko-srijemskim, i Gradom Požegom, kao domaćinom tradicionalne manifestacije "Cesarićevi dani".

 

detaljnije

TREĆA KNJIGA IZ "BESKRAJNE PRIČE"
O IRINI ALEKSANDER

Priređivačica i prevoditeljica Irena Lukšić knjigom Douglas Tweed i ostali nastavlja ispisivati "beskrajnu priču" o umjetnost i životu Irine Aleksander. Trećim su sveskom, nakon knjiga Svi životi jedne ljubavi (2003) i Samo činjenice, molim! (2007), obuhvaćeni autoričin roman Douglas Tweed. Život i dostignuća iz 1925. te dnevničke bilješke, dokumenti iz arhiva, fotografije i korespondencija s poznatim književnicima s južnoslavenskih prostora.

 

detaljnije

MONOGRAFIJA
KOSTA ANGELI RADOVANI

Likovna monografija podastire zaokružen uvid u impresivan opus kipara čije je djelovanje obilježilo više od pola prošloga stoljeća hrvatskog kiparstva. Sadrži uvodni esej Ive Šimata Banova, ilustrativni dio (potreti, figure i figurine, mala plastika, spomenici i projekti, crteži i grafike) s naglaskom na dvije dominantne teme - ljudsko lice i žensko tijelo, te na kraju priloge: kiparovu biografiju, bibliografiju, popis izložbi, popis djela.

 

detaljnije

STUDIJA O KATEGORIJI RODA
U HRVATSKOME JEZIKU

U monografiji Gramatika roda Tatjana Pišković opširno govori o gramatičkome, leksičkome, referencijalnome i društvenome aspektu roda i sve te aspekte utemeljeno, uvjerljivo i meritorno problematizira. Primjenjujući pojedine rezultate do kojih su došli istraživači roda u različitim jezicima, autorica ostvaruje konzistentnu i vrlo pregledno pisanu studiju koja je vrijedan doprinos jezikoslovnoj kroatistici.

 

detaljnije

ROMANESKNI SPOJ
FRANCUSKE I AFRIKE

Slavna francuska spisateljica senegalskog podrijetla Marie NDiaye u svome je osebujnom stilu napisala vrhunski roman koji se sastoji od tri priče usredotočene na tri ženske afro-francuske sudbine. U ovom egzistencijalno tjeskobnom sagledavanju ženske psihologije u muški vođenom svijetu autorica na svakom koraku isprepliće realizam i fantastično, razvijajući rijetku i živu introspekciju.

 

detaljnije

 

AUTOBIOGRAFIJA
JOHNA STUARTA MILLA

Autobiografija glasovitog engleskog filozofa i političkog mislioca i danas je jedno od njegovih najčitanijih djela. U prvome dijelu teksta Mill iscrpno prikazuje svoje jedinstveno obrazovanje, a potom se usredotočuje na svoj spisateljski i politički angažman, povezujući ljepotu literarnog stila s dubokim filozofskim promišljanjima. Djelo nam pruža uvid u iskustva i spoznaje uistinu jedinstvenog mislioca u novijoj povijesti.

 

detaljnije

 

TEKSTOVI O SUVREMENOJ
HRVATSKOJ DRAMI I KAZALIŠTU

Knjiga Borisa Senkera Teatrološki fragmenti, podijeljena je na tri tematske cjeline. U prvoj autor obrađuje dominantne teme i tipizirane likove kao što su smrt, glumica kao dramski lik itd., druga sadrži sintetske prikaze dramskih opusa istaknutih hrvatskih književnika, a u trećoj su zastupljene teme iz suvremene teatrologije i kazališne kritike.

detaljnije

O DRAMAMA JEANA GENETA
I BERNARD-MARIEA KOLTE
SA

Komparativna studija Figure i sjene Marije Paprašarovski bavi se dramama dvojice istaknutih francuskih književnika, analizirajući problematiku kojom su se bavili, odgovore koje su nudili na slična egzistencijalna, društvena i kulturološka pitanja, te njihov odnos prema suvremenoj kazališnoj praksi. Autoricu prije svega zanima status "žudnje", odnosno pokretačkih sila koje Genetovi i Koltèsovi likovi utjelovljuju.

detaljnije

MONOGRAFIJA O JANU KOTTU

U knjizi Paradoks o kritičaru Dalibor Blažina govori o znamenitom kritičaru dvadesetog stoljeća čiji su teorijski stavovi i tumačenja velikana dramske riječi poput Shakespearea izmijenili percepciju odnosa drame i kazališta, književnokritičkih čitanja i režije, baštine i suvremenosti. Iza kontroverzi koje je Kott budio, autor pri analizi njegove kritičke metode zahvaća dijakronijski niz njegovih neprekidnih negacija ustanovljenih čvrstih obrazaca.

detaljnije

POVIJESNI ROMAN IZ RAZDOBLJA
1938-1968.

U romanu suvremenog slovačkog spisatelja Pavola Rankova Dogodilo se prvoga rujna (i ne samo tada) pratimo trideset burnih godina slovačke povijesti u kojima se privatni životi junaka isprepleću s prekretnicama XX. stoljeća. Pomoću trivijalizacije i crnog humora autor svome pogledu na "srednjoeuropski lonac" daje dozu iracionalnoga, pritom parodirajući povijest.

detaljnije

DRAME DOBITNICE NAGRADE ZA DRAMSKO DJELO MARIN DRŽIĆ ZA 2010. GODINU

Knjiga obuhvaća šest drama kojima je 2010. godine dodijeljena nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" Ministarstva kulture Republike Hrvatske: prva nagrada pripala je Zlatku Svibenu za dramu Odsjev magle; drugu nagradu podijelili su Jasen Boko (O kupusu i bogovima) i Irena Škorić (Libreto), a treću Hrvoje Hitrec (Asasin), Marijana Nola (Dubrovačke legende) i Karmela Špoljarić (Nula kuna po minuti).

detaljnije

ZLOČIN KOJI JE OBILJEŽIO ŠVEDSKU

U dokumentarnom proznom djelu U sjeni zločina švedska spisateljica Helena Henschen, još jedna dobitnica Europske nagrade za književnost 2009. u biblioteci "Na tragu klasika", daje najdublji, "unutrašnji" pogled na ubojstvo u obitelji von Sydow, koje još uvijek odjekuje u švedskoj povijesti. Autorica je, naime, najbliži rod (unuka, nećaka, kći...) glavnih protagonista tog sjajnog romana i dirljivog dokumenta o tragičnoj obitelji.

detaljnije

NAJSLAVNIJA PRIPOVIJEST
AUTORICE MOJE AFRIKE

U opusu danske spisateljice Karen Blixen, najpoznatije po knjizi sjećanja prema kojoj je snimljen film Moja Afrika, središnje mjesto zauzima pripovijest Babettina gozba (1950), živa slika svakodnevice kojom se osvjetljuje zbilja višeg reda. Autorica se tu postavila kao kritičarka religije, njezinih rigidnih formi i rituala, te ustvrđuje da velikim umjetnicima nije mjesto u takvom svijetu, jer će, požele li usrećiti ljude svojim kreacijama, ostati neshvaćeni.

detaljnije

O JEZIKU KNJIŽEVNOSTI
MILJENKA JERGOVIĆA

 

Knjiga Sande Lucije Udier razmatra važnu standardološku problematiku funkcioniranja i granica standardnoga jezika te njegova odnosa s jezikom književnosti. Temeljna teza da je jezik književnosti jezik sui generis obrazlaže se komparativnim istraživanjem književnih i publicističkih tekstova Miljenka Jergovića.

detaljnije

"LJUDI XX. STOLJEĆA"
ARISA ANGELISA

Knjiga sadrži izbor iz razgovora Arisa Angelisa s "vršnjacima XX. stoljeća" koji su između 1988. i 2010. emitirani u sklopu kultne radioserije "Ljudi XX. stoljeća". Ovaj vjerni dokument o neobičnih sto godina u ljudskoj povijesti, u kojima su se dogodile takve promjene kao ni u jednom stoljeću prije, donosi primjerice razgovore s Antom Ciligom, Vladimirom Devideom, Žarkom Dolinarom, Vladimirom Prelogom, Ivanom Supekom...

detaljnije

NOVO REMEK-DJELO
GILLESA LEROYA

Slavni francuski pisac Gilles Leroy, koji je prije nekoliko godina izvanredno uspješnim romanom Alabama Song oduševio i hrvatsku čitateljsku publiku, napisao je novi, izuzetno nadahnut roman u kojem na apokaliptičnoj pozadini New Orleansa poharanog uraganom Katrina, pripovijedajući kroz vizuru Zole Jackson, 60-godišnje crne učiteljice, slika vrlo osjećajnu priču o majčinstvu, vjernosti, ljudskosti...

detaljnije

ROMAN O ODRASTANJU
U SJEVERNOJ IRSKOJ

Jednu od najcjenjenijih suvremenih irskih spisateljica Jennifer Johnston predstavili smo hrvatskom čitateljstvu 2009. u biblioteci "Na tragu klasika" romanom Milost i istina, a sada nudimo vrhunsko ostvarenje iz ranije faze njezine karijere, roman Sjene na našoj koži, koji je 1977. ušao u uži izbor za nagradu Booker. U njemu je napeta, gotovo ratna situacija u Sjevernoj Irskoj 1970-ih oslikana iz vizure dječaka koji ulazi u zrelo doba i spoznaje svijet oko sebe...

detaljnije

PORTRET OČEVE POREMEĆENE OSOBNOSTI

U romanu Nitko francuska spisateljica i profesorica filozofije Gwenaelle Aubry u nizu od dvadeset šest poglavlja ispisuje abecedu psihološkog poremećaja svoga oca koji naziva ludilom ili melankolijom. Tekst isprepleten citatima iz rukopisa njezina oca, uglednog znanstvenika, autoričin je pokušaj da pronikne u slojevitost bliske osobe i odredi vlastiti odnos spram nje. No pritom zaobilazi filozofski diskurs te svoje spoznajne preokupacije pretače u čitko i izuzetno zanimljivo štivo.

detaljnije

FINI ROMANESKNI POGLED 
NA ČEŠKU PROVINCIJU

Roman Seoski barok, za koji je J. Hajiček, jedan od najcjenjenijih suvremenih čeških autora, 2006. dobio prestižnu češku nagradu "Magnesia Litera", bavi se nastojanjem suvremenika da iziđu na kraj s povijesnim traumama svojih obitelji, koje najizravnije utječu na njihove vlastite životne putove. Glavni lik, genealog, istraživanjem surovih zbivanja otprije šezdesetak godina vezanih uz nasilnu kolektivizaciju sela stječe nov pogled na vlastitu sadašnjicu...

detaljnije

"LIRSKA SAGA" SUVREMENE
PORTUGALSKE KNJIŽEVNICE

Roman Moje suosjećanje, za koji je portugalska autorica Dulce Marie Cardoso 2009. dobila Europsku nagradu za književnost, svojevrsna je golema pjesma u prozi koja, prema autoričinim riječima, "govori o smrti, ne o tjelesnoj smrti, već o svakoj vrsti smrti... smrti snova, smrti ideala". Kroz sjećanja umiruće glavne junakinje pred nama izranja (malo)građanski mikrokozmos sa svim svojim taštinama i predrasudama...

detaljnije

PET TEMELJNIH STUDIJA
EUGENIA COSERIUA

Knjiga Teorija jezika i opća lingvistika Eugenia Coseriua, jednog od najvažnijih jezikoslovaca XX. stoljeća, objedinjuje studije Sustav, norma i govor, Forma i supstancija u jezičnim glasovima, Determinacija i okružje, Logicizam i antilogicizam u gramatici te Množina kod vlastitih imena. U njima autor nastoji razjasniti neke od osnovnih problema suvremene lingvistike i izgraditi koherentnu teoriju jezika.

detaljnije

IZBOR IZ POEZIJE JEDNOG OD NAJVEĆIH UKRAJINSKIH PJESNIKA

Prevoditeljica/urednica Dubravka Dorotić Sesar iz cjelokupna je opusa Bogdana-Igora Antonyča (1909-1937) izabrala 65 pjesama i knjigu strukturirala tako što je iz svake od njegovih šest pjesničkih zbirki izabrala po desetak pjesama i donijela ih kronologijskim redom njihova objavljivanja u zbirkama. Izbor iz Antonyčeve lirike upotpunjen je instruktivnim pogovorom Josipa Užarevića, bilješkom prevoditeljice i ilustracijama Branimira Dorotića.

detaljnije

O EKONOMSKOJ IDEOLOGIJI
ZAPADNOG DRUŠTVA

Djelo Homo aequalis francuskog antropologa i etnologa Louisa Dumonta analiza je ekonomske ideologije zapadnog društva - individualističkog i egalitarnog - kao njegove ključne razlikovne značajke u odnosu na njemu oprečno holističko društvo (primjerice, indijsko). U rekonstrukciji geneze i procvata ekonomske ideologije autor pokriva raspon od Quesnaya i fiziokratske doktrine preko Lockea, Mandevillea i Smitha do Marxa i njegove kritike političke ekonomije.

detaljnije

NA TRAGU KLASIKA S DOZOM ŠVEDSKOG HUMORA

Roman Pothvat za kraljicu višestruko nagrađivanog suvremenog švedskog književnika, prožet osebujnim humorom koji se provlači i kroz emocionalno nabijenije prizore, uzdiže male ljude, njihove ambicije i iznevjerene ideale, i bavi se utjecajem umjetnosti na sudbine "nevidljivih" ljudi, koji su možda i veći umjetnici nego što se čini.

detaljnije

IMPRESIVAN ROMAN
O DEPRESIVNOM

Roman Ludwigova soba suvremenog austrijskog spisatelja Aloisa Hotschniga kompleksno je sazdan uznemirujući roman u kojemu se sve vrti oko kuće pokraj jezera koju je naslijedio glavni lik. Na temelju krhotina sjećanja autor nas suočava s poviješću kuće, što sa sobom povlači tjeskobno bavljenje krivnjom koja seže u mutno doba nacističkog bezumlja i poslijeratne austrijske šutnje.

detaljnije

POVIJEST DRAME KAO
UPRIZORENJE IDENTITETA
(sv. I)

Erika Fischer-Lichte, jedna od vodećih teatrologa današnjice, napisala je standardni i od stručne javnosti visoko cijenjeni pregled povijesti drame zapadnoga civilizacijskog kruga, u kojem se osvrće na sva bitna razdoblja toga književnog roda, usredotočujući se ponajprije na povezanost strukturnih promjena drame s preobrazbama koncepta identiteta. Prvi svezak pokriva razdoblje od antike do njemačke klasike.

detaljnije

POVIJEST DRAME KAO
UPRIZORENJE IDENTITETA
(sv. II)

I drugi svezak monografije "Povijest drame" Erike Fischer-Lichte pokazuje da to djelo pripada samom vrhu svjetske teatrološke i književnoznanstvene literature. Ovaj svezak pokriva razvoj dramskog pisma u njegovoj povezanosti s kazalištem od romantizma do danas. Objavljivanjem ovog dvosveščanohg izdanja popunjava se značajna praznina na području literature o drami na hrvatskom jeziku.

detaljnije

 

"KIKLOP" IRENI LUKŠIĆ!

 

Nagradu "Kiklop" za urednika godine dobila je urednica naše biblioteke "Na tragu klasika", u kojoj je 2011. uredila čak 11 probranih prevedenih djela iz recentne svjetske književnosti.

Ovo je inače četvrti "Kiklop" vezan uz tu biblioteku: podsjećamo, edicija "Na tragu klasika" je tri godine zaredom - 2007, 2008. i 2009. - osvajala tu nagradu kao najbolja biblioteka u Hrvatskoj. Nakon tog hat-tricka, nagrada za biblioteku godine je odlukom organizatora nagrade ukinuta i zadnje se dvije godine ne dodjeljuje.

 


U PRIPREMI

- Tomislav Bogdan: LJUBAVI RAZLIKE
- François Weyergans: BOKSAČKA DEMENCIJA


 


REDIZAJNIRALI SMO BIBLIOTEKU
"NA TRAGU KLASIKA"!

 

Redizajn biblioteke nismo poduzeli zato što smo bili nezadovoljni njenim likovnim oblikom, nego – što je naizgled nelogično – upravo obrnuto. A kako smo i mogli biti nezadovoljni kad smo za njega dobivali samo pohvale od vjernih čitatelja, kad su za amblematski, minimalistički crno-bijeli štih biblioteke dizajnerice Dora Bilić i Tina Müller dobile uglednu međunarodnu nagradu "Red Dot", kao i nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva. Biblioteku smo jednostavno poželjeli osvježiti, unutar istoga koncepta propitati mogućnosti pomaka koji ni u kojem smislu neće narušiti njenu ekskluzivnost. Zato smo za redizajn angažirali iste umjetnice i nastavili suradnju s trenutačno vjerojatno naprominentnijim hrvatskim umjetničkim fotografom u svijetu Stankom Abadžićem. Promjena je u tome što su njegove fotografije sada u boji, slog je elegantniji i čitljiviji, papir je podatniji, a nadamo se i da će čitatelji - posebice knjižničari! – biti zadovoljni i novim, tvrdim ukoričenjem, jer su sada knjige naprosto otpornije na češće "korištenje".

Premda će sve to poskupjeti proizvodnju knjige, cijene će za kupce ostati manje-više uobičajene i, nadamo se, prihvatljive – oko 100 kuna.

O redizajniranoj biblioteci više pročitajte u Jutarnjem listu u razgovoru Adriane Piteša s Josipom Pandurićem.

 

 


BOOK TRAILER O BIBLIOTECI "NA TRAGU KLASIKA"

 

Snimili smo, odnosno napravili prvi hrvatski trailer o jednom nakladničkom nizu!!!

Klikom na naslov biblioteke Na tragu klasika možete pogledati petominutni film koji je prema scenariju Irene Lukšić snimio i režirao Radislav Jovanov Gonzo, a glazbu aranžirao Josip Cvitanović. O biblioteci u filmu govore prof. dr. Ingrid Šafranek i novinar "Novog lista" Davor Mandić.
Pročitajte osvrte Maje Hrgović u Novom listu i Adriane Piteše u Jutarnjem listu.

 


IZBOR KRITIČKIH OSVRTA
NA NAŠA IZDANJA


 - Dalibor Blažina, "Paradoks o kritičaru"
   Željko Ivanjek, Jutarnji list

- Ive Šimat Banov, "Kosta Angeli Radovani"
  Patricia Kiš, Jutarnji list

- Sanda Lucija Udier, "Fikcija i fakcija"
  Alisa Rakovac Mahmutović,
  Bosna Franciscana

- Helena Henschen, "U sjeni zločina"
  Adriana Piteša, Jutarnji list

- Georgij Paro, "Pospremanje"
  Helena Sablić Tomić, Vjesnik
  - Moderna vremena

- Karen Blixen, "Babettina gozba"
  Adriana Piteša, Jutarnji list
  Dragan Jurak, Moderna vremena
  Srđan Laterza, booksa.hr
  Tanja Tolić, najbolje knjige

- Gwenaelle Aubry, "Nitko"
  Dragan Jurak, Moderna vremena
  Božidar Alajbegović, Vijenac

- Aris Angelis, "Ljudi XX. stoljeća"
  Miljenko Jergović, www.jergovic.com
  i Jutarnji list 
 
Sandra Viktorija Katunarić
  (intervju s autorom), Vjesnik

- Gilles Leroy, "Zola Jackson"
  Dragan Jurak, Moderna vremena
  Katarina Luketić, tportal
  Božidar Alajbegović, Vijenac

- Erika Fischer-Lichte, "Povijest drame
  Kim Cuculić, Novi list
  Delimir Rešicki, Glas Slavonije

- J. Donald Hughes, "Što je povijest
  okoliša?"
  Lana Slavuj, Geografija.hr
  Aleksandra Đurić, Ekonomska i ekohistorija

- zbornici "Kultura sjećanja"
  Vreme

- Krešimir Bagić, "Trebalo bi srušiti zidove"
  Davor Šalat, Vijenac
  Nikola Petković, Novi list
  Slađan Lipovec, tportal

- Pierre Charras, "Franzov rekvijem"
  Božidar Alajbegović, Vijenac

- R.-A. de Beaugrande - W. U. Dressler.
  "Uvod u lingvistiku teksta"
  Katarina Brajdić, Vijenac
  Mihaela Matešić, Fluminensia

- Walter Kappacher, "Palača muha"
  Neven Svilar, Vjesnik
  Ana Grbac, Tportal
  Božidar Alajbegović, Vijenac

Ian G. Simmons, "Globalna povijest
  okoliša?"
  Aleksandra Đurić, Ekonomska i ekohistorija

- Dean Duda, "Hrvatski književni
  bajkomat"
  Ivan Ružić, Radio 101
  Saša Ćirić, Novosti
  Andrija Tunjić, Vijenac
  Boris Postnikov, booksa.hr

- Ivan Marković, "Uvod u pridjev"
  Nika Štriga, Vijenac
  Katarina Brajdić, Fluminensia

- Ivo Pranjković, "Ogledi o jezičnoj
  pravilnosti"
  Nika Štriga, Vijenac
  Ivana Brač, Lahor

- Mihail Arcibašev, "Sanjin"
  Neven Svilar, Vjesnik

- Dag Strpić, "Karl Marx i politička
  ekonomija Moderne"
  intervju s autorom, Pobjeda

- Ida Raffaelli, "Značenje kroz vrijeme"
  August Kovačec, Filologija
  Aida Korajac, Lahor

- Hans Magnus Enzensberger
  "Hammerstein ili svojeglavost"
  Adriana Piteša, Jutarnji list
  Dragan Jurak, Moderna vremena info

- intervju s Leom Rafoltom o knjizi 
  "Drugo lice drugosti", Dnevni kulturni info

- J. M. G. Le Clezio, "Afrikanac"
  Dragan Jurak, Jutarnji list
  Božidar Alajbegović. Vijenac
  Janko Heidl, F.I.L.M.

- Vladimir Anić, "Naličje kalupa"
  Ivo Pranjković, Vijenac i Fluminensia
  Ines Kotarac, Vjesnik
  Branka Tafra, Suvremena lingvistika

- Pier Paolo Pasolini, "Uličari"
  Valter Milovan, Novi list
  Gordan Duhaček, Radio 101
  Zrinka Zorčec, Vjesnik
  Božidar Alajbegović, Vijenac
  Janko Heidl, Filmovi.hr

- Vladimir Vidrić, "Pjesme" / Josip
  Užarević
,"Vladimir Vidrić i njegove
  Pjesme"
  Ines Kotarac, Vjesnik
  Ljerka Car Matutinović, Vijenac

- Eric Hobsbawm, "Zanimljiva vremena"
  Robert Perišić, Globus
  Jerko Bakotin, h-alter
  Adriana Piteša, Jutarnji list

- Viktor Pelevin, "Sveta knjiga Vukodlaka"
  Katarina Brbora, internetska stranica
  Bookse

Michel Meyer, Manuel Maria Carrilho,
  Benoit Timmermans,
"Povijest retorike
  od Grka do naših dana"
  Ivo Pranjković, Vijenac

Boris Senker, "Tercet kabaret"
  Vladimir Arsenić, internetska stranica
  Bookse

- "O jeziku" Romana Jakobsona druga 
  najbolja publicistička knjiga 2008. u izboru
  Branimire Lazarin, "Živjet ćete u Moskvi!"
  Dmitrija Prigova također drugi, "Mrtvi
  mogu plesati" Ilje Stogoffa peti, a
  "Alabama Song" Gillesa Leroya 
 
osamnaesti među najboljim
  beletrističkim naslovima u izboru
  Dragana Juraka

- Božidar Alajbegović u Vijencu o knjigama
  iz biblioteke Na tragu klasika i "Rječniku
  uvriježenih mnijenja" Gustavea Flauberta

- Irena Lukšić, "Nebeski biciklisti"
  Helena Sablić Tomić, Vjesnik
  Branka Primorac, Večernji list
  Gordan Duhaček, Radio 101
  Strahimir Primorac, Vijenac

 - Gilles Leroy, "Alabama Song"
  Elizabeta Hrstić, culturview.net
  Gordan Duhaček, Radio 101
  Lada Žigo, Vjesnik
  intervju Sandre-Viktorije Antić s autorom
  u Vjesniku
  Dragan Jurak, Jutarnji list
  Božidar Alajbegović, Vijenac

- Pierre Charras, "Laku noć, mili prinče"
  Sandra-Viktorija Antić, Vjesnik

- Roman Jakobson, "O jeziku"
  August Kovačec, Suvremena lingvistika
  Srećko Horvat, Zarez

- Ivo Pranjković, "Sučeljavanja"
  Dalibor Jurišić, Zarez

- Ilja Stogoff, "Mrtvi mogu plesati"
  intervju Sandre-Viktorije Antić s autorom
  u Vjesniku
  Dragan Jurak, Jutarnji list 
  Katarina Luketić, Zarez

- Dmitrij Prigov, "Živjet ćete u Moskvi!"
  Dragan Jurak, Jutarnji list
  Jerko Bakotin, Zarez, Lupiga

- Gustave Flaubert, "Rječnik..." 
  Dario Grgić, Zarez
  Slobodan Šnajder, Novi list
  Barbara Matejčić, Vjesnik
  Željko Ivanjek, Jutarnji list
  intervju s prevoditeljem,
  Stankom Andrićem, u Glasu Slavonije

- Sam Shepard, "Veličanstveni san..." 
  Dario Grgić, Zarez
  Matko Vladanović, Studentnet

- Alfred Jarry, "Nadmužjak"
  Adriana Piteša, Jutarnji list

- Anne Hebert, "Dječak pod teretom snova"
  Ana Brbora, booksa.hr

- Victor Klemperer, "LTI"
  Ivo Žanić, Jutarnji list
  Slobodan Šnajder, Novi list
  Tonči Valentić, Vijenac

- Poetika renesansne kulture:
  novi historizam

  Željko Ivanjek, Jutarnji list
  Andrea Milanko, Zarez

- Govor drame - govor glume
  Mirjana Markovinović, Scena (Novi Sad)
  Iva Rosanda Žigo, Kulisa.eu

- Irina Aleksander, "Samo činjenice..."
  Jasmina Vojvodić, Vijenac

- Ivana Sajko, "Prema ludilu (i revoluciji)"
  Nataša Tepavčević, Teorija koja Hoda

- Aleksandra Kardum, "Spavaš li?"
  Božidar Alajbegović, Vijenac
  Gordana Crnković, Feral
  Mirjana Jurišić, Večernji list
  Helena Sablić Tomić, Vjesnik
  Davor Šišović, Glas Istre
  Matko Vladanović, Studentnet
  Biljana Ćućko Knjigomat

- Michel de Montaigne, "Sabrana djela"
  Mirko Tomasović, Vijenac
  Dario Grgić, Zarez
  Delimir Rešicki, Glas Slavonije

 
Tramot IT industrija