|
| |
 | KUHARICA ZA ČITANJE, ČITANKA UZ KUHANJE
Pred čitateljem je neobična kuharica - kuharica biblioteke "Na tragu klasika" ispisana njom samom, njenim knjigama i autorima. Hrana i piće iz djela objavljenih u biblioteci sada se pojavljuju kao kulinarski priručnik s receptima za jela koja se poslužuju za doručak, užinu, ručak i večeru. Blagujući s autorima, uživajmo u delicijama s prebogatoga književnog pladnja i još jednom otkrijmo važnost umjetnosti.
detaljnije | |
 | PJESNIČKA ZBIRKA OVJENČANA NAGRADOM "DOBRIŠA CESARIĆ"
Riječ je o zbirci pjesama Andrijane Kos Lajtman pomalo enigmatskog naslova Lunule. S ovdje ukoričenim pjesmama autorica je osvojila cijenjenu Nagradu Dobriša Cesarić za najbolju neobjavljenu pjesničku zbirku za 2011. godinu.
Knjigu smo objavili u suradnji s Društvom hrvatskih književnika, Ogrankom slavonsko-baranjsko-srijemskim, i Gradom Požegom, kao domaćinom tradicionalne manifestacije "Cesarićevi dani".
detaljnije | |
 | TREĆA KNJIGA IZ "BESKRAJNE PRIČE" O IRINI ALEKSANDER
Priređivačica i prevoditeljica Irena Lukšić knjigom Douglas Tweed i ostali nastavlja ispisivati "beskrajnu priču" o umjetnost i životu Irine Aleksander. Trećim su sveskom, nakon knjiga Svi životi jedne ljubavi (2003) i Samo činjenice, molim! (2007), obuhvaćeni autoričin roman Douglas Tweed. Život i dostignuća iz 1925. te dnevničke bilješke, dokumenti iz arhiva, fotografije i korespondencija s poznatim književnicima s južnoslavenskih prostora.
detaljnije | |
 | MONOGRAFIJA KOSTA ANGELI RADOVANI
Likovna monografija podastire zaokružen uvid u impresivan opus kipara čije je djelovanje obilježilo više od pola prošloga stoljeća hrvatskog kiparstva. Sadrži uvodni esej Ive Šimata Banova, ilustrativni dio (potreti, figure i figurine, mala plastika, spomenici i projekti, crteži i grafike) s naglaskom na dvije dominantne teme - ljudsko lice i žensko tijelo, te na kraju priloge: kiparovu biografiju, bibliografiju, popis izložbi, popis djela.
detaljnije | |
 | STUDIJA O KATEGORIJI RODA U HRVATSKOME JEZIKU
U monografiji Gramatika roda Tatjana Pišković opširno govori o gramatičkome, leksičkome, referencijalnome i društvenome aspektu roda i sve te aspekte utemeljeno, uvjerljivo i meritorno problematizira. Primjenjujući pojedine rezultate do kojih su došli istraživači roda u različitim jezicima, autorica ostvaruje konzistentnu i vrlo pregledno pisanu studiju koja je vrijedan doprinos jezikoslovnoj kroatistici.
detaljnije |
 | ROMANESKNI SPOJ FRANCUSKE I AFRIKE
Slavna francuska spisateljica senegalskog podrijetla Marie NDiaye u svome je osebujnom stilu napisala vrhunski roman koji se sastoji od tri priče usredotočene na tri ženske afro-francuske sudbine. U ovom egzistencijalno tjeskobnom sagledavanju ženske psihologije u muški vođenom svijetu autorica na svakom koraku isprepliće realizam i fantastično, razvijajući rijetku i živu introspekciju.
detaljnije
| |
 | AUTOBIOGRAFIJA JOHNA STUARTA MILLA
Autobiografija glasovitog engleskog filozofa i političkog mislioca i danas je jedno od njegovih najčitanijih djela. U prvome dijelu teksta Mill iscrpno prikazuje svoje jedinstveno obrazovanje, a potom se usredotočuje na svoj spisateljski i politički angažman, povezujući ljepotu literarnog stila s dubokim filozofskim promišljanjima. Djelo nam pruža uvid u iskustva i spoznaje uistinu jedinstvenog mislioca u novijoj povijesti.
detaljnije
| |
 | TEKSTOVI O SUVREMENOJ HRVATSKOJ DRAMI I KAZALIŠTU
Knjiga Borisa Senkera Teatrološki fragmenti, podijeljena je na tri tematske cjeline. U prvoj autor obrađuje dominantne teme i tipizirane likove kao što su smrt, glumica kao dramski lik itd., druga sadrži sintetske prikaze dramskih opusa istaknutih hrvatskih književnika, a u trećoj su zastupljene teme iz suvremene teatrologije i kazališne kritike.
detaljnije | |
 | O DRAMAMA JEANA GENETA I BERNARD-MARIEA KOLTESA
Komparativna studija Figure i sjene Marije Paprašarovski bavi se dramama dvojice istaknutih francuskih književnika, analizirajući problematiku kojom su se bavili, odgovore koje su nudili na slična egzistencijalna, društvena i kulturološka pitanja, te njihov odnos prema suvremenoj kazališnoj praksi. Autoricu prije svega zanima status "žudnje", odnosno pokretačkih sila koje Genetovi i Koltèsovi likovi utjelovljuju.
detaljnije |
 | MONOGRAFIJA O JANU KOTTU
U knjizi Paradoks o kritičaru Dalibor Blažina govori o znamenitom kritičaru dvadesetog stoljeća čiji su teorijski stavovi i tumačenja velikana dramske riječi poput Shakespearea izmijenili percepciju odnosa drame i kazališta, književnokritičkih čitanja i režije, baštine i suvremenosti. Iza kontroverzi koje je Kott budio, autor pri analizi njegove kritičke metode zahvaća dijakronijski niz njegovih neprekidnih negacija ustanovljenih čvrstih obrazaca.
detaljnije | |
 | POVIJESNI ROMAN IZ RAZDOBLJA 1938-1968.
U romanu suvremenog slovačkog spisatelja Pavola Rankova Dogodilo se prvoga rujna (i ne samo tada) pratimo trideset burnih godina slovačke povijesti u kojima se privatni životi junaka isprepleću s prekretnicama XX. stoljeća. Pomoću trivijalizacije i crnog humora autor svome pogledu na "srednjoeuropski lonac" daje dozu iracionalnoga, pritom parodirajući povijest.
detaljnije | |
 | DRAME DOBITNICE NAGRADE ZA DRAMSKO DJELO MARIN DRŽIĆ ZA 2010. GODINU
Knjiga obuhvaća šest drama kojima je 2010. godine dodijeljena nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" Ministarstva kulture Republike Hrvatske: prva nagrada pripala je Zlatku Svibenu za dramu Odsjev magle; drugu nagradu podijelili su Jasen Boko (O kupusu i bogovima) i Irena Škorić (Libreto), a treću Hrvoje Hitrec (Asasin), Marijana Nola (Dubrovačke legende) i Karmela Špoljarić (Nula kuna po minuti).
detaljnije | |
 | ZLOČIN KOJI JE OBILJEŽIO ŠVEDSKU
U dokumentarnom proznom djelu U sjeni zločina švedska spisateljica Helena Henschen, još jedna dobitnica Europske nagrade za književnost 2009. u biblioteci "Na tragu klasika", daje najdublji, "unutrašnji" pogled na ubojstvo u obitelji von Sydow, koje još uvijek odjekuje u švedskoj povijesti. Autorica je, naime, najbliži rod (unuka, nećaka, kći...) glavnih protagonista tog sjajnog romana i dirljivog dokumenta o tragičnoj obitelji.
detaljnije |
 | NAJSLAVNIJA PRIPOVIJEST AUTORICE MOJE AFRIKE
U opusu danske spisateljice Karen Blixen, najpoznatije po knjizi sjećanja prema kojoj je snimljen film Moja Afrika, središnje mjesto zauzima pripovijest Babettina gozba (1950), živa slika svakodnevice kojom se osvjetljuje zbilja višeg reda. Autorica se tu postavila kao kritičarka religije, njezinih rigidnih formi i rituala, te ustvrđuje da velikim umjetnicima nije mjesto u takvom svijetu, jer će, požele li usrećiti ljude svojim kreacijama, ostati neshvaćeni.
detaljnije | |
 | O JEZIKU KNJIŽEVNOSTI MILJENKA JERGOVIĆA
Knjiga Sande Lucije Udier razmatra važnu standardološku problematiku funkcioniranja i granica standardnoga jezika te njegova odnosa s jezikom književnosti. Temeljna teza da je jezik književnosti jezik sui generis obrazlaže se komparativnim istraživanjem književnih i publicističkih tekstova Miljenka Jergovića.
detaljnije | |
 | "LJUDI XX. STOLJEĆA" ARISA ANGELISA
Knjiga sadrži izbor iz razgovora Arisa Angelisa s "vršnjacima XX. stoljeća" koji su između 1988. i 2010. emitirani u sklopu kultne radioserije "Ljudi XX. stoljeća". Ovaj vjerni dokument o neobičnih sto godina u ljudskoj povijesti, u kojima su se dogodile takve promjene kao ni u jednom stoljeću prije, donosi primjerice razgovore s Antom Ciligom, Vladimirom Devideom, Žarkom Dolinarom, Vladimirom Prelogom, Ivanom Supekom...
detaljnije | |
 | NOVO REMEK-DJELO GILLESA LEROYA
Slavni francuski pisac Gilles Leroy, koji je prije nekoliko godina izvanredno uspješnim romanom Alabama Song oduševio i hrvatsku čitateljsku publiku, napisao je novi, izuzetno nadahnut roman u kojem na apokaliptičnoj pozadini New Orleansa poharanog uraganom Katrina, pripovijedajući kroz vizuru Zole Jackson, 60-godišnje crne učiteljice, slika vrlo osjećajnu priču o majčinstvu, vjernosti, ljudskosti...
detaljnije |
 | ROMAN O ODRASTANJU U SJEVERNOJ IRSKOJ
Jednu od najcjenjenijih suvremenih irskih spisateljica Jennifer Johnston predstavili smo hrvatskom čitateljstvu 2009. u biblioteci "Na tragu klasika" romanom Milost i istina, a sada nudimo vrhunsko ostvarenje iz ranije faze njezine karijere, roman Sjene na našoj koži, koji je 1977. ušao u uži izbor za nagradu Booker. U njemu je napeta, gotovo ratna situacija u Sjevernoj Irskoj 1970-ih oslikana iz vizure dječaka koji ulazi u zrelo doba i spoznaje svijet oko sebe...
detaljnije | |
 | PORTRET OČEVE POREMEĆENE OSOBNOSTI
U romanu Nitko francuska spisateljica i profesorica filozofije Gwenaelle Aubry u nizu od dvadeset šest poglavlja ispisuje abecedu psihološkog poremećaja svoga oca koji naziva ludilom ili melankolijom. Tekst isprepleten citatima iz rukopisa njezina oca, uglednog znanstvenika, autoričin je pokušaj da pronikne u slojevitost bliske osobe i odredi vlastiti odnos spram nje. No pritom zaobilazi filozofski diskurs te svoje spoznajne preokupacije pretače u čitko i izuzetno zanimljivo štivo.
detaljnije | |
 | FINI ROMANESKNI POGLED NA ČEŠKU PROVINCIJU
Roman Seoski barok, za koji je J. Hajiček, jedan od najcjenjenijih suvremenih čeških autora, 2006. dobio prestižnu češku nagradu "Magnesia Litera", bavi se nastojanjem suvremenika da iziđu na kraj s povijesnim traumama svojih obitelji, koje najizravnije utječu na njihove vlastite životne putove. Glavni lik, genealog, istraživanjem surovih zbivanja otprije šezdesetak godina vezanih uz nasilnu kolektivizaciju sela stječe nov pogled na vlastitu sadašnjicu...
detaljnije | |
 | "LIRSKA SAGA" SUVREMENE PORTUGALSKE KNJIŽEVNICE
Roman Moje suosjećanje, za koji je portugalska autorica Dulce Marie Cardoso 2009. dobila Europsku nagradu za književnost, svojevrsna je golema pjesma u prozi koja, prema autoričinim riječima, "govori o smrti, ne o tjelesnoj smrti, već o svakoj vrsti smrti... smrti snova, smrti ideala". Kroz sjećanja umiruće glavne junakinje pred nama izranja (malo)građanski mikrokozmos sa svim svojim taštinama i predrasudama...
detaljnije |
 | PET TEMELJNIH STUDIJA EUGENIA COSERIUA
Knjiga Teorija jezika i opća lingvistika Eugenia Coseriua, jednog od najvažnijih jezikoslovaca XX. stoljeća, objedinjuje studije Sustav, norma i govor, Forma i supstancija u jezičnim glasovima, Determinacija i okružje, Logicizam i antilogicizam u gramatici te Množina kod vlastitih imena. U njima autor nastoji razjasniti neke od osnovnih problema suvremene lingvistike i izgraditi koherentnu teoriju jezika.
detaljnije | |
 | IZBOR IZ POEZIJE JEDNOG OD NAJVEĆIH UKRAJINSKIH PJESNIKA
Prevoditeljica/urednica Dubravka Dorotić Sesar iz cjelokupna je opusa Bogdana-Igora Antonyča (1909-1937) izabrala 65 pjesama i knjigu strukturirala tako što je iz svake od njegovih šest pjesničkih zbirki izabrala po desetak pjesama i donijela ih kronologijskim redom njihova objavljivanja u zbirkama. Izbor iz Antonyčeve lirike upotpunjen je instruktivnim pogovorom Josipa Užarevića, bilješkom prevoditeljice i ilustracijama Branimira Dorotića.
detaljnije | |
 | O EKONOMSKOJ IDEOLOGIJI ZAPADNOG DRUŠTVA
Djelo Homo aequalis francuskog antropologa i etnologa Louisa Dumonta analiza je ekonomske ideologije zapadnog društva - individualističkog i egalitarnog - kao njegove ključne razlikovne značajke u odnosu na njemu oprečno holističko društvo (primjerice, indijsko). U rekonstrukciji geneze i procvata ekonomske ideologije autor pokriva raspon od Quesnaya i fiziokratske doktrine preko Lockea, Mandevillea i Smitha do Marxa i njegove kritike političke ekonomije.
detaljnije | |
 | NA TRAGU KLASIKA S DOZOM ŠVEDSKOG HUMORA
Roman Pothvat za kraljicu višestruko nagrađivanog suvremenog švedskog književnika, prožet osebujnim humorom koji se provlači i kroz emocionalno nabijenije prizore, uzdiže male ljude, njihove ambicije i iznevjerene ideale, i bavi se utjecajem umjetnosti na sudbine "nevidljivih" ljudi, koji su možda i veći umjetnici nego što se čini.
detaljnije |
 | IMPRESIVAN ROMAN O DEPRESIVNOM
Roman Ludwigova soba suvremenog austrijskog spisatelja Aloisa Hotschniga kompleksno je sazdan uznemirujući roman u kojemu se sve vrti oko kuće pokraj jezera koju je naslijedio glavni lik. Na temelju krhotina sjećanja autor nas suočava s poviješću kuće, što sa sobom povlači tjeskobno bavljenje krivnjom koja seže u mutno doba nacističkog bezumlja i poslijeratne austrijske šutnje.
detaljnije | |
 | POVIJEST DRAME KAO UPRIZORENJE IDENTITETA (sv. I)
Erika Fischer-Lichte, jedna od vodećih teatrologa današnjice, napisala je standardni i od stručne javnosti visoko cijenjeni pregled povijesti drame zapadnoga civilizacijskog kruga, u kojem se osvrće na sva bitna razdoblja toga književnog roda, usredotočujući se ponajprije na povezanost strukturnih promjena drame s preobrazbama koncepta identiteta. Prvi svezak pokriva razdoblje od antike do njemačke klasike.
detaljnije | |
 | POVIJEST DRAME KAO UPRIZORENJE IDENTITETA (sv. II)
I drugi svezak monografije "Povijest drame" Erike Fischer-Lichte pokazuje da to djelo pripada samom vrhu svjetske teatrološke i književnoznanstvene literature. Ovaj svezak pokriva razvoj dramskog pisma u njegovoj povezanosti s kazalištem od romantizma do danas. Objavljivanjem ovog dvosveščanohg izdanja popunjava se značajna praznina na području literature o drami na hrvatskom jeziku.
detaljnije | |
|
|
|
|
|
|
|
"KIKLOP" IRENI LUKŠIĆ!
Nagradu "Kiklop" za urednika godine dobila je urednica naše biblioteke "Na tragu klasika", u kojoj je 2011. uredila čak 11 probranih prevedenih djela iz recentne svjetske književnosti.
Ovo je inače četvrti "Kiklop" vezan uz tu biblioteku: podsjećamo, edicija "Na tragu klasika" je tri godine zaredom - 2007, 2008. i 2009. - osvajala tu nagradu kao najbolja biblioteka u Hrvatskoj. Nakon tog hat-tricka, nagrada za biblioteku godine je odlukom organizatora nagrade ukinuta i zadnje se dvije godine ne dodjeljuje.
|
U PRIPREMI
- Tomislav Bogdan: LJUBAVI RAZLIKE - François Weyergans: BOKSAČKA DEMENCIJA
|
REDIZAJNIRALI SMO BIBLIOTEKU "NA TRAGU KLASIKA"!
Redizajn biblioteke nismo poduzeli zato što smo bili nezadovoljni njenim likovnim oblikom, nego – što je naizgled nelogično – upravo obrnuto. A kako smo i mogli biti nezadovoljni kad smo za njega dobivali samo pohvale od vjernih čitatelja, kad su za amblematski, minimalistički crno-bijeli štih biblioteke dizajnerice Dora Bilić i Tina Müller dobile uglednu međunarodnu nagradu "Red Dot", kao i nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva. Biblioteku smo jednostavno poželjeli osvježiti, unutar istoga koncepta propitati mogućnosti pomaka koji ni u kojem smislu neće narušiti njenu ekskluzivnost. Zato smo za redizajn angažirali iste umjetnice i nastavili suradnju s trenutačno vjerojatno naprominentnijim hrvatskim umjetničkim fotografom u svijetu Stankom Abadžićem. Promjena je u tome što su njegove fotografije sada u boji, slog je elegantniji i čitljiviji, papir je podatniji, a nadamo se i da će čitatelji - posebice knjižničari! – biti zadovoljni i novim, tvrdim ukoričenjem, jer su sada knjige naprosto otpornije na češće "korištenje".
Premda će sve to poskupjeti proizvodnju knjige, cijene će za kupce ostati manje-više uobičajene i, nadamo se, prihvatljive – oko 100 kuna.
O redizajniranoj biblioteci više pročitajte u Jutarnjem listu u razgovoru Adriane Piteša s Josipom Pandurićem.
 
|
BOOK TRAILER O BIBLIOTECI "NA TRAGU KLASIKA"
Snimili smo, odnosno napravili prvi hrvatski trailer o jednom nakladničkom nizu!!!
Klikom na naslov biblioteke Na tragu klasika možete pogledati petominutni film koji je prema scenariju Irene Lukšić snimio i režirao Radislav Jovanov Gonzo, a glazbu aranžirao Josip Cvitanović. O biblioteci u filmu govore prof. dr. Ingrid Šafranek i novinar "Novog lista" Davor Mandić. Pročitajte osvrte Maje Hrgović u Novom listu i Adriane Piteše u Jutarnjem listu.
|
IZBOR KRITIČKIH OSVRTA NA NAŠA IZDANJA
- Dalibor Blažina, "Paradoks o kritičaru" Željko Ivanjek, Jutarnji list
- Ive Šimat Banov, "Kosta Angeli Radovani" Patricia Kiš, Jutarnji list
- Sanda Lucija Udier, "Fikcija i fakcija" Alisa Rakovac Mahmutović, Bosna Franciscana
- Helena Henschen, "U sjeni zločina" Adriana Piteša, Jutarnji list
- Georgij Paro, "Pospremanje" Helena Sablić Tomić, Vjesnik - Moderna vremena
- Karen Blixen, "Babettina gozba" Adriana Piteša, Jutarnji list Dragan Jurak, Moderna vremena Srđan Laterza, booksa.hr Tanja Tolić, najbolje knjige
- Gwenaelle Aubry, "Nitko" Dragan Jurak, Moderna vremena Božidar Alajbegović, Vijenac
- Aris Angelis, "Ljudi XX. stoljeća" Miljenko Jergović, www.jergovic.com i Jutarnji list Sandra Viktorija Katunarić (intervju s autorom), Vjesnik
- Gilles Leroy, "Zola Jackson" Dragan Jurak, Moderna vremena Katarina Luketić, tportal Božidar Alajbegović, Vijenac
- Erika Fischer-Lichte, "Povijest drame Kim Cuculić, Novi list Delimir Rešicki, Glas Slavonije
- J. Donald Hughes, "Što je povijest okoliša?" Lana Slavuj, Geografija.hr Aleksandra Đurić, Ekonomska i ekohistorija
- zbornici "Kultura sjećanja" Vreme
- Krešimir Bagić, "Trebalo bi srušiti zidove" Davor Šalat, Vijenac Nikola Petković, Novi list Slađan Lipovec, tportal
- Pierre Charras, "Franzov rekvijem" Božidar Alajbegović, Vijenac
- R.-A. de Beaugrande - W. U. Dressler. "Uvod u lingvistiku teksta" Katarina Brajdić, Vijenac Mihaela Matešić, Fluminensia
- Walter Kappacher, "Palača muha" Neven Svilar, Vjesnik Ana Grbac, Tportal Božidar Alajbegović, Vijenac
- Ian G. Simmons, "Globalna povijest okoliša?" Aleksandra Đurić, Ekonomska i ekohistorija
- Dean Duda, "Hrvatski književni bajkomat" Ivan Ružić, Radio 101 Saša Ćirić, Novosti Andrija Tunjić, Vijenac Boris Postnikov, booksa.hr
- Ivan Marković, "Uvod u pridjev" Nika Štriga, Vijenac Katarina Brajdić, Fluminensia
- Ivo Pranjković, "Ogledi o jezičnoj pravilnosti" Nika Štriga, Vijenac Ivana Brač, Lahor
- Mihail Arcibašev, "Sanjin" Neven Svilar, Vjesnik
- Dag Strpić, "Karl Marx i politička ekonomija Moderne" intervju s autorom, Pobjeda
- Ida Raffaelli, "Značenje kroz vrijeme" August Kovačec, Filologija Aida Korajac, Lahor
- Hans Magnus Enzensberger, "Hammerstein ili svojeglavost" Adriana Piteša, Jutarnji list Dragan Jurak, Moderna vremena info
- intervju s Leom Rafoltom o knjizi "Drugo lice drugosti", Dnevni kulturni info
- J. M. G. Le Clezio, "Afrikanac" Dragan Jurak, Jutarnji list Božidar Alajbegović. Vijenac Janko Heidl, F.I.L.M.
- Vladimir Anić, "Naličje kalupa" Ivo Pranjković, Vijenac i Fluminensia Ines Kotarac, Vjesnik Branka Tafra, Suvremena lingvistika
- Pier Paolo Pasolini, "Uličari" Valter Milovan, Novi list Gordan Duhaček, Radio 101 Zrinka Zorčec, Vjesnik Božidar Alajbegović, Vijenac Janko Heidl, Filmovi.hr
- Vladimir Vidrić, "Pjesme" / Josip Užarević,"Vladimir Vidrić i njegove Pjesme" Ines Kotarac, Vjesnik Ljerka Car Matutinović, Vijenac
- Eric Hobsbawm, "Zanimljiva vremena" Robert Perišić, Globus Jerko Bakotin, h-alter Adriana Piteša, Jutarnji list
- Viktor Pelevin, "Sveta knjiga Vukodlaka" Katarina Brbora, internetska stranica Bookse
- Michel Meyer, Manuel Maria Carrilho, Benoit Timmermans, "Povijest retorike od Grka do naših dana" Ivo Pranjković, Vijenac
- Boris Senker, "Tercet kabaret" Vladimir Arsenić, internetska stranica Bookse
- "O jeziku" Romana Jakobsona druga najbolja publicistička knjiga 2008. u izboru Branimire Lazarin, "Živjet ćete u Moskvi!" Dmitrija Prigova također drugi, "Mrtvi mogu plesati" Ilje Stogoffa peti, a "Alabama Song" Gillesa Leroya osamnaesti među najboljim beletrističkim naslovima u izboru Dragana Juraka
- Božidar Alajbegović u Vijencu o knjigama iz biblioteke Na tragu klasika i "Rječniku uvriježenih mnijenja" Gustavea Flauberta
- Irena Lukšić, "Nebeski biciklisti" Helena Sablić Tomić, Vjesnik Branka Primorac, Večernji list Gordan Duhaček, Radio 101 Strahimir Primorac, Vijenac
- Gilles Leroy, "Alabama Song" Elizabeta Hrstić, culturview.net Gordan Duhaček, Radio 101 Lada Žigo, Vjesnik intervju Sandre-Viktorije Antić s autorom u Vjesniku Dragan Jurak, Jutarnji list Božidar Alajbegović, Vijenac
- Pierre Charras, "Laku noć, mili prinče" Sandra-Viktorija Antić, Vjesnik
- Roman Jakobson, "O jeziku" August Kovačec, Suvremena lingvistika Srećko Horvat, Zarez
- Ivo Pranjković, "Sučeljavanja" Dalibor Jurišić, Zarez
- Ilja Stogoff, "Mrtvi mogu plesati" intervju Sandre-Viktorije Antić s autorom u Vjesniku Dragan Jurak, Jutarnji list Katarina Luketić, Zarez
- Dmitrij Prigov, "Živjet ćete u Moskvi!" Dragan Jurak, Jutarnji list Jerko Bakotin, Zarez, Lupiga
- Gustave Flaubert, "Rječnik..." Dario Grgić, Zarez Slobodan Šnajder, Novi list Barbara Matejčić, Vjesnik Željko Ivanjek, Jutarnji list intervju s prevoditeljem, Stankom Andrićem, u Glasu Slavonije
- Sam Shepard, "Veličanstveni san..." Dario Grgić, Zarez Matko Vladanović, Studentnet
- Alfred Jarry, "Nadmužjak" Adriana Piteša, Jutarnji list
- Anne Hebert, "Dječak pod teretom snova" Ana Brbora, booksa.hr
- Victor Klemperer, "LTI" Ivo Žanić, Jutarnji list Slobodan Šnajder, Novi list Tonči Valentić, Vijenac
- Poetika renesansne kulture: novi historizam Željko Ivanjek, Jutarnji list Andrea Milanko, Zarez
- Govor drame - govor glume Mirjana Markovinović, Scena (Novi Sad) Iva Rosanda Žigo, Kulisa.eu
- Irina Aleksander, "Samo činjenice..." Jasmina Vojvodić, Vijenac
- Ivana Sajko, "Prema ludilu (i revoluciji)" Nataša Tepavčević, Teorija koja Hoda
- Aleksandra Kardum, "Spavaš li?" Božidar Alajbegović, Vijenac Gordana Crnković, Feral Mirjana Jurišić, Večernji list Helena Sablić Tomić, Vjesnik Davor Šišović, Glas Istre Matko Vladanović, Studentnet Biljana Ćućko Knjigomat
- Michel de Montaigne, "Sabrana djela" Mirko Tomasović, Vijenac Dario Grgić, Zarez Delimir Rešicki, Glas Slavonije
|
| |
|
|