DNEVNIK USTREMLJEN NEDOSTIŽNOM

Biblioteka: ČETVRTI ZID

Marija Ott Franolić

DNEVNIK USTREMLJEN NEDOSTIŽNOM

Svakodnevica u ženskim zapisima

Knjiga Dnevnik ustremljen nedostižnom jedinstven je poduhvat u hrvatskoj znanosti o književnosti.
Prvo, riječ je o analizi izvornog i još neobjavljenog dnevnika Divne Zečević koji se sastoji od goleme količine materijala: 6.288 rukom pisanih stranica nastalih od 1961. do 2006. Autorica je tu obimnu građu analizirala s poštovanjem i razumijevanjem, izlučujući iz nje niz najvažnijih tematskih područja koja je zatim teorijski uokvirila i analizirala.
Drugo, autorica je ponudila sustavnu teorijsku raspravu o žanru dnevnika (s primjerima iz njegove povijesti) kakve dosad nije bilo u hrvatskoj znanosti o književnosti. Teorijski uvidi o dnevniku povezani su s uvodom u područje proučavanja ženske povijesti i povijesti svakodnevice, područja itekako aktualnog u suvremenim društveno-humanističkim znanostima.
Treće, uz teorijski okvir i tekstualnu analizu autorica je zadnje poglavlje napisala služeći se hibridnom formom u okviru koje se znanstveni pristup isprepleće s vlastitom autobiografijom (tzv. sim-gine-grafija). Tim je “eksperimentom” uvjerljivo ukazala na sličnosti koje postoje između ženskih života u različitim vremenskim razdobljima: u 19. stoljeću (Dragojla Jarnević), 20. stoljeću (Divna Zečević) te danas (sama autorica).
Četvrto, izvrsno poznajući područje kojim se kreće, autorica je nastavila, ali i otvorila raspravu o nizu važnih i aktualnih pitanja za suvremenu književnu znanost i feminističku teoriju: o odnosu teksta i stvarnog života, o dnevniku kao “ženskom” žanru, o mjestu osobnog, privatnog, emocionalnog u znanstvenom diskurzu te o odnosu feminističke teorije i aktivističke prakse.
/iz recenzije Maše Grdešić/

Ova temeljito prerađena i nadopunjena doktorska disertacija Marije Ott Franolić prva je studija u Hrvatskoj koja dosljedno slijedi princip standpoint feminizma, to jest koja pokazuje kako transgeneracijsko iskustvo žena intelektualki može poslužiti kao solidan temelj za konstrukciju “utjelovljenog” i “pozicioniranog” ženskog znanja koje se opire hegemonijskim epistemološkim zasadama u srcu (post)moderne humanistike. Riječ je nadahnutoj, kompaktnoj i nadasve angažiranoj knjizi koja daje novi zamah feminističkoj književnoj kritici, feminističkoj historiografiji i interdisciplinarnim studijama svakodnevice i pripovijedanja o životu. (...) Znanstvena izvornost ovog djela jest u pokušaju da se književnoteorijski i kulturnohistorijski, uz jasnu feminističku orijentaciju, definira i interpretira žanr osobnih ženskih dnevnika na primjeru dnevnika D. Jarnević i D. Zečević uz komparativnu usporedbu s drugim oglednim dnevnicima svjetske literature (Woolf, Plath, Cvetaeva, Sontag, Kafka, Ballard, Frisch i dr.). Na taj je način usustavila model privatnog dnevnika te odredila njegovo mjesto i sociokulturnu relevantnost u kontekstu europske i hrvatske književnosti te hrvatske kulture općenito. Autorica je pritom afirmirala i interdisciplinarni pristup istraživanju ženskih autobiografskih tekstova te pokazala informiran uvid ne samo u književnoteorijske i književnopovijesne nego i kulturološke, povijesne, političke, pravne, gospodarske i ine informacije i stručnu literaturu.
/iz recenzije Renate Jambrešić Kirin/

Marija Ott Franolić studirala je ruski jezik i komparativnu književnost, a doktorirala na ženskim autobiografskim tekstovima i ženskoj povijesti. Članica je udruge Blaberon za poticanje čitanja i kritičkog mišljenja. Objavljuje znanstvene i popularne članke. Asistentica je spisateljice Slavenke Drakulić. Govori engleski, njemački i ruski jezik. Područja interesa: ženska povijest i svakodnevica, ženski dnevnici i autobiografije, ženska usmena povijest, ženska književnost, feminizam, poticanje čitanja, povezanost čitanja i kritičkog mišljenja te problemi obrazovanja.

/336 str., 16 x 20 cm, meki uvez, 2016/
ISBN 978-953-260-256-2
Knjižarska cijena: 120,00 kn
Izravna narudžba*: 117.00 kn

* 108,00 kn + 9,00 kn poštarina, samo za narudžbe iz Hrvatske