ULICA KATALIN

Biblioteka: NA TRAGU KLASIKA

Magda Szabó

ULICA KATALIN

S mađarskoga prevela Kristina Katalinić

Tridesetih godina u budimpeštanskoj Ulici Katalin jedna pokraj druge skladno žive tri obitelji s četvero djece koja zajedno odrastaju: obitelj ravnatelja škole Elekesa s ozbiljnom i razboritom kćeri Irenom i njezinom pustopašnom, ali dobrodušnom mlađom sestrom Blankom; židovska obitelj stomatologa Helda s bojažljivom kćeri Henriettom; i obitelj bojnika Bíróa s dječakom Bálintom, koji je stariji od triju djevojčica i u kojega su sve one na neki način zaljubljene.
Živote i sudbine svih njih odredit će 1944. godina kada Heldove deportiraju, a bojnik pokuša sakriti Henriettu u svojoj kući. Sudbonosni događaji, između ostaloga i Henriettino ubojstvo, odvijaju se baš na dan Ireninih i Bálintovih zaruka te u danima nakon njih, kada slučajni sukrivci za Henriettinu smrt postaju Irena i Blanka. Ubrzo potom pogiba bojnik Bíró, a rat njegova sina Bálinta odvodi u zarobljeništvo.
Nakon rata sudbina se na okrutan način poigrava njihovim životima, dovodeći u teška iskušenja njihovo sestrinstvo, prijateljstvo i međusobnu naklonost iz djetinjstva i mladosti. Svatko od njih kreće svojim trnovitim životnim putem, ali im se staze i na koban način ukrštaju. Na tim ih njihovim životnim postajama neprimjetno prati Henrietta koja egzistira u nekom neobičnom obliku između života i smrti...
"Ulica Katalin, gdje su djeca iz tri susjedne kuće odrastala, voljela se, svađala ili umirala, nije samo ulica iz mašte, već i simbol: alegorija mladosti i nevinosti. Zato joj se oni koji su preživjeli žele vratiti. Kada bi samo mogli započeti dan u Ulici Katalin, svi bi problemi bili rješivi, a njihovi bi putevi vodili k cilju. Uzaludna nada – jedna od tri obitelji je nestala, a bez nje nema ni Ulice Katalin: preživjeli ne mogu vratiti vrijeme koje je prošlo, a ni sigurnost oslobođenu krivnje", napisala je autorica o ovome romanu.

MAGDA SZABÓ (1917-2007), nagrađivana mađarska spisateljica i prevoditeljica, po struci profesorica latinskoga te mađarskog jezika i književnosti. Po završetku studija pet je godina radila kao učiteljica, a zatim se zaposlila u Ministarstvu obrazovanja gdje je radila do 1949. U tome razdoblju počela je pisati, najprije pjesme, koje je objavila 1947. u zbirci Bárany (Janje). Dvije godine poslije dobila je prvu nagradu za književni rad (Baumgarten), ali joj je ona ubrzo oduzeta. Uslijedile su godine šutnje jer joj staljinistički režim zabranjuje objavljivati.
U književni život vraća se s romanima i dramama, a piše i romane za mladež, eseje, studije te filmske scenarije. Romani Freskó (Freska; na hrvatskom je objavljen 1963. u prijevodu Kalmana Mesarića) iz 1958. i Az őz (Srna) iz 1959. odmah su joj donijeli značajan uspjeh te otad živi isključivo od pisanja. Do kraja života objavila je gotovo pedeset naslova, od kojih kritika izdvaja romane Régimódi történet (Staromodna pripovijest, 1977) i Für Elise (2002), dok joj je kod čitatelja najveći uspjeh donio roman za mladež Abigél (1970), koji je ekraniziran i postavljen na kazališne daske kao mjuzikl.
Na hrvatski joj je dosad preveden roman Az ajtó iz 1987.(Vrata, 2014; prev. Kristina Peternai Andrić), prema kojem je 2012. godine István Szabó, svjetski poznat mađarski redatelj, snimio film i za koji je 2003. dobila francusku književnu nagradu "Femina", te A pillanat (Trenutak, 2016; prev. Lea Kovács).

/208 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
ISBN 978-953-260-297-5
Knjižarska cijena: 120,00 kn
Izravna narudžba*: 117.00 kn

* 108,00 kn + 9,00 kn poštarina, samo za narudžbe iz Hrvatske